Gospođica Dr. Sylvia Limmer, zastupnica u Europskom parlamentu i političarka AfD-a, govori u ovom videu o brojnim problemima vezanim uz proizvodnju, sigurnost hrane insekata kao hrane i njihovo plasiranje na tržište. Ona također objašnjava razloge zašto bi mi uopšte u budućnosti trebali da jedemo kukce.

Europska komisija dala je dopuštenje za stavljanje u promet određenih insekata kao hranu. To stvara opću temu za raspravu. Osušeni žuti crv brašnjar prvi je kukac koji je dobio odobrenje već u svibnju 2021. Nedavno, u siječnju 2023., "djelomično odmašćeni prah iz Acheta domesticus (domaćeg cvrčka)" odobren je za tržište EU provedbenom uredbom 2023/5.

Uzbuđenje je veliko, ali ne pogađa stvarni problem. Problem je što nema higijenskih zahtjeva - ni kod držanja insekata, ni kod upotrebe dezinficijensa, antibiotika i fungicida (aktivna tvar koja ubija gljivice). Također ne postoje propisi o usklađenosti s bakterijskim kontaminantima (nečistoćama).

Veliko je pitanje šta na kraju zajedno sa kukcima završi na našem tanjuru. Osim toga, vlasti nikako ne mogu provjeriti jesu li kukci doista jestivi prema higijenskim pravilima koja vrijede za našu "tradicionalnu" hranu.

Zastupnik u Europskom parlamentu i političar AfD-a dr. Sylvia Limmer obraća se u sljedećem petominutnom videu u kome ne govori samo o spomenutim poteškoćama. Ona također objašnjava razloge zašto bismo u budućnosti trebali jesti kukce.

dr Sylvia Limmer: Insekti iz Vijetnama i higijena

Pozdrav iz Bruxellesa!

U njemačkim medijima svakakva navodno jestiva stvorenja grebu,gmižu i bježe kroz medijsku šumu. Ogorčenje na društvenim mrežama je veliko i vode se burne rasprave. Nažalost, kao i često, malo pored puta.

Nisu me iznenadili insekti u našoj hrani, jer su dopušteni od 2021., da, ali me je još jednom iznenadila činjenica da je potrebna više slučajnost i/ili naslov u moćnom BILD-u da bi se podigla svijest o temama koje treba iznijeti u javnost. Od 2021. in toto (potpuno) mljevena buba brašnjara, neugodna štetočina za skladištenje koja je, na primjer, dopuštena u keksima.

Ili skakavac selica, također dopušten od 2021., smrznut, sušen ili u prahu, u prerađevinama od krumpira, tjestenini, tu mu je i mjesto – ne, šalu na stranu – u čokoladi, kobasicama, juhama, fermentiranim mliječnim proizvodima. Ili ličinke crva brašnjara, koje su također dopuštene od veljače 2022 u tjestenini, žitnim pločicama, čipsu, pićima sličnim pivu ili miješanim alkoholnim pićima, mesnim analogima. – da, dobro, mora biti nešto vegetarijansko.

A sada zajedno sa kućnim cvrčkom (Acheta domesticus) žitnom plijesnom bubom, koja bi od sutra, 26. siječnja 2023. godine, trebala činiti naš jelovnik vokarom u krekerima, grisinama, tjestenini, rezancima, sirutki u prahu. A još najmanje sedam zahtjeva čeka svoje odobrenje.

Stoga neki od onih koji su sad najavili da će pomno proučiti popis sastojaka dobili su možda već odavno podvaljene nevine leševe buba. I sam sam to više puta isticao od proljeća 2021., ali očito nitko to nije htio čuti. Možda je to zvučalo previše kao teorija zavjere.

Uostalom,nije samo u Green Dealu najavljeno da hoće nove izvore proteina poput insekata i algi koristiti za smanjenje pritiska na poljoprivredna zemljišta. Cilj je svjesno promijeniti prehrambene navike potrošača, educirati ih – ne samo kod jela – za zaštitu klime, naše novo zlatno tele.

U tekstovima EU komisije nitko se nije uopšte niti potrudio to formulirati u bilo kakvom kodiranom obliku. Ionako ga nitko ne čita. I račun je uspjeo, skoro. Ali bijes dolazi dvije godine prekasno,koji prolazi pokraj stvarnoga problema.

Primjerice, problematično mi je što se ne objavljuju svi podaci koji opisuju proizvodni proces, podaci analize polutanata, rezultati studija stabilnosti u hrani koju upotrebljavaju ili podaci analize mikrobioloških parametara i rezultati istraživanja probavljivosti proteina. Možete to pročitati, da je tako u svim provedbenim odlukama Europske komisije, koje dopuštaju stavljanje u promet u EU.

Zabrinjavajuće je i to što ne postoje higijenski propisi za držanje ovih insekata. U Njemačkoj je sav poljoprivredni uzgoj životinja za higijenu životinja, profilaksu epidemija i zdravlje životinja reguliran odgovarajućim pravilnicima. Kod insekata nije tako. MI ne znamo stvarno, šta je još sve dodano.

U znanstvenom izvješću EFSA-e, odgovornog europskog tijela za sigurnost hrane, sa kućnim cvrčkom morate se u potpunosti osloniti na podatke proizvođača, Cricket One Corporation, koji očito proizvodi male životinje u Vijetnamu ili barem od tamo dobiva roditeljske životinje.Vijetnam, što svi znamo kako je poznat za super higijenu.

EFSA je dobila jamstva: Stvarno ne, ne koriste se nikakvi antibiotici ili fungicidi. Ali kontejneri bi se redovito dezinficirali. Aha! A sa čime? Osobito su kukci svjetski prvaci u skladištenju toksina iz okoliša u svojim masnim tijelima. I ne koristiti antibiotike je stvarno lijepo.

Ali stvorenja mogu biti jako gadna kada su u pitanju klice. Klebsiella, zastrašujuća bolnička klica, Citrobacter i Yersinia ne povezuju se samo s teškim proljevom, već i sa stvarno lijepim sustavnim kliničkim slikama i, prema izvješću EFSA-e, primjeri su bakterijske kontaminacije.

Niti službene kontrole niti granične vrijednosti za bakterijska opterećenja ili gornje granice za toksine iz okoliša koji se mogu unijeti sa hranom za životinje, niti uporaba kemikalija i antibiotika nisu nigdje zakonski regulirani. To je taj problem. Mi ne znamo šta završi u našoj hrani. Transparentnost i zdrava hrana za mene izgledaju drugačije!

A to je ujedno i osnovni problem EU Komisije koja se sve više stvara kao središnja vlast:

Nešto se jednostavno odlučuje dekretom, kao što su njihovi superproteinski kukci, jer bi se rado narodno tjelo – može se još tako reći – željelo u smislu prehrambene tehnologije prevaspitati, tako se stvaraju rupe u zakonu.

Za posljedice po naše zdravlje, niko od ljudi u Bruxellesu se ne brine. Mi bi se trebali pozabaviti ovim temeljnim problemom.
www.kla.tv/27051

Provedbena uredba Komisije (EU) 2023/5 od 3. siječnja 2023 - PDF