Svijet je u hibridnom ratu i ljudi su pogođeni u obliku ratova, vremenskih kriza ili pandemija. Razlozi za to često leže u financijskom sustavu. To kontroliraju moćnici iza kulisa i određuje mnoge njihove postupke. Ovaj program pokazuje ne samo dramatičan razvoj događaja u financijskom sustavu, već i kako se ti huškači mogu ukloniti s vlasti.

Propast velike švicarske banke Credit Suisse i američkih banaka Signature, Silvergate i Silicon Valley Bank (SVB) uzdrmala je financijska tržišta 2023. godine. Glavni okidač za to bila je monetarna politika američke Banke federalnih rezervi FED [Fed = Sustav saveznih pričuva]. To je dramatično povećalo kamatne stope krajem 2021. godine, što je dovelo do pada cijena državnih obveznica kao i visokih gubitaka u kreditnim i leasing poslovima banaka te u konačnici do kolapsa navedenih banaka.

U cijelom američkom bankarskom sustavu monetarna politika Fed-a izbrisala je nevjerojatno veliku svotu od otprilike 1,9 trilijuna američkih dolara.

Kao odgovor na krizu koju je prouzročio u financijskom sustavu i nadolazeći kolaps drugih američkih banaka, Fed je tada pokrenuo Bank Term Funding Program (BTFP). Ovaj je program omogućio američkim bankama izravan pristup sredstvima Fed-a putem zajmova, tiho rješavajući njihove probleme s likvidnošću.

To je smirilo krizu i Fed se ponovno mogao predstaviti kao energični spasitelj financijskog sustava.
No, naravno, problemi u američkom bankarskom sektoru nikako nisu bili riješeni. Trenutno je u povijesnoj krizi! U nastavku pogledajte koliko je ova kriza sveobuhvatna i ogromna, kakvu ulogu u njoj ima Fed te koji su njezini motivi i pozadina.

Kriza na američkom tržištu komercijalnih nekretnina.
Danas postoji više od 4000 banaka u SAD-u, od kojih se samo nekoliko stotina može smatrati zdravim. Velika većina je, pak, doslovno na rubu. Ključni razlog tome je povijesni kolaps cijena komercijalnih nekretnina.

Sljedeći primjeri ilustriraju razmjere ove krize:
23-katni poslovni toranj Prime Manhattan u New Yorku, procijenjen na
215 milijuna dolara u 2019., sada vrijedi samo 104 milijuna američkih dolara - Gubitak vrijednosti 51,6 posto u samo pet godina. Najviša poslovna zgrada u St. Louisu - 44-katni AT&T Tower - prodana je za 3,5 milijuna dolara. U 2006. ova vrhunska nekretnina koštala je [br] 205 milijuna dolara, što predstavlja pad vrijednosti od šokantnih 98%! Barry Sternlicht, milijarder ulagač u nekretnine, predvidio je gubitke od 1 trilijuna dolara samo u američkim uredskim nekretninama kao rezultat ovog pada cijena.

Ovi gubici teško opterećuju knjige malih i srednjih američkih banaka, koje sada leže na brdima loših zajmova, od kojih je 30 do 50% pod akutnim rizikom neispunjavanja obveza, prema stručnjaku za plemenite metale Dominicu Kettneru.

Osim toga, krediti za komercijalne nekretnine u vrijednosti od 560 milijardi dolara istječu do kraja 2025., a više od 2,8 trilijuna dolara do kraja 2028. Kao rezultat toga, kreditne institucije u SAD-u suočavaju se s valom refinanciranja povijesnih razmjera. To znači da se pogođene nekretnine moraju refinancirati pod znatno lošijim uvjetima. Ako to ne uspije, morat će se prodati uz veliki diskont i odgovarajuće gubitke za banke, što može dovesti do kolapsa bankarskog sustava. Nikad prije nije postojala usporediva situacija na financijskom tržištu.

Kriza na američkom tržištu obveznica.
Uz krizu na američkom tržištu komercijalnih nekretnina, još jedna tempirana bomba otkucava na tržištu obveznica. Rastuće kamatne stope ovdje su stvorile situaciju koja također ima potencijal uzdrmati cijeli bankarski sustav. Otvorile su nove, atraktivne prilike za ulaganje novca, što je značilo malu potražnju za američkim državnim obveznicama.

Kao rezultat toga, dramatično su izgubile na vrijednosti, a američke banke sada sjede na brdu nerealiziranih gubitaka u ukupnom iznosu od preko 516 milijardi dolara. Sve dok banke drže te obveznice, gubici ostaju “na papiru”. Ali ako, primjerice, klijenti povuku svoje depozite ili su banke prisiljene prodati te obveznice iz drugih razloga, gubici postaju stvarni i mogu dovesti do kolapsa banaka.

Fed ovo završava Bank Term Funding Program.
Upravo u trenutku kada je prijetila povijesna bankarska i financijska kriza, središnja banka SAD-a Fed je 11. ožujka okončao Term Funding Program (BTFP). Na taj je način Fed dao više od 160 milijardi dolara bankama koje su to tražile u samo jednoj godini, tiho im opskrbljujući financiranje. Banke su mogle koristiti svoje obveznice kao kolateral, koje su bile procijenjene po nominalnoj vrijednosti [nominalna vrijednost = vrijednost otisnuta na vrijednosnici], a ne po trenutnoj tržišnoj vrijednosti.

Na taj su način bankama u potpunosti nadoknađene negativne posljedice povećanja kamata i prije svega pada vrijednosti američkog tržišta obveznica, čime su se spasile od propasti. Završetkom BTFP-a, banke nisu samo lišene jednostavne ponude financiranja, na primjer kako bi se spriječilo pucanje mjehura komercijalnih nekretnina u SAD-u, već i gubitaka na američkom tržištu obveznica.

Osim toga, još uvijek visoke kamatne stope sada ponovno u punoj mjeri pogađaju banke, što bi mogao biti presudni okidač za još jednu i mnogo opsežniju bankovnu krizu. S obzirom na dramatičnu situaciju u američkom bankarskom sustavu, kanadsko-irski analitičar Kevin O'Leary uvjeren je da će tisuće banaka u narednim godinama propasti. Budući da su svjetske banke iznimno međusobno povezane, to bi moglo dovesti do golemog globalnog financijskog tsunamija i globalne ekonomske krize koja je nadmašila sve prethodne.

Fed – palikuća u financijskom sustavu i njihovi motivi.
Vanjskom svijetu američka središnja banka se predstavlja kao ozbiljan i energičan borac za stabilan financijski sustav. No ispada da je riječ o pravom palikući u financijskom sustavu, koji je, prema mišljenju financijskog stručnjaka Ernsta Wolffa, namjerno izazvao ili sada donosi i bankovnu krizu 2023. i krizu koja se trenutno sprema. Ernst Wolff vidi sljedeće veze koje objašnjavaju zašto se Fed ovako ponaša:

Budući da smo u završnoj fazi globalnog financijskog sustava, središnje banke diljem svijeta pripremaju novi financijski sustav i uvođenje digitalnih valuta središnje banke (CBDC).

S uvođenjem CBDC-a, kreditiranje bi se trebalo povući iz komercijalnih banaka iu budućnosti će se vjerojatno odvijati samo preko središnje banke. To znači da u novom monetarnom sustavu više nema mjesta, posebice za male i srednje banke. Zato se postojeća bankarska kriza namjerno podgrijava kako bi se ubrzao proces koncentracije u bankarskom sektoru.

Velike koristi od nadolazećeg kolapsa banaka bit će velike američke banke kao što su Goldmann Sachs ili JP Morgan Chase. Potonji je već preuzeo First Republic Bank 2023. za djelić njezine vrijednosti. Te će velike banke na isti način iskoristiti nadolazeću krizu i prigrabiti golemu imovinu za sebe po smiješnoj cijeni.

To pak pogoduje velikim upraviteljima imovinom kao što su BlackRock, Vanguard i State Street, koji su glavni dioničari velikih američkih banaka i upravljaju imovinom superbogatih.

Budući da niti jedan fond za zaštitu banaka nije opremljen potrebnim financijskim resursima za spašavanje vlasnika računa i deponenata koji se suočavaju s propašću u nečemu što bi moglo biti najveća bankarska kriza svih vremena, ovo bi moglo predstavljati idealnu odskočnu dasku za uvođenje CBDC-a. Trenutne isplate pomoći ovim novim novcem tada bi mogle prenijeti pozitivnu sliku spasitelja sustava. U skladu s motom Winston Churchill: “Nikada ne dopustite da kriza prođe a da je ne iskoristite!”

Pozadine američkih federalnih rezervi.
Prema Ernst Wolff, Fed koristi sva moguća sredstva kako bi nametnuo novi digitalni financijski sustav. Spremna je prisiliti tisuće banaka na bankrot i uništiti trilijune dolara imovine kako bi eventualno namamila ili prisilila stanovništvo na ovaj novi monetarni sustav. Jedini veliki korisnici očito su superbogati.

Da bismo dublje razumjeli zašto Fed ne djeluje za dobrobit opće javnosti, već za dobrobit ove male manjine, moramo shvatiti da Fed nije vladina institucija. Prema riječima Stephen Goodson, bivšeg direktora Središnje banke Južne Afrike i stoga apsolutnog insajdera financijskog sustava, Fed, kao i gotovo sve središnje banke u svijetu, kao i MMF i Svjetska banka, su djeluju privatno kontrolirane banke i institucije koje svoje poslovanje obavljaju isključivo za dobrobit svojih partnera i osnivača. Na primjer, u knjizi koju je objavio, "Povijest središnjih banaka", također poimence spominje glavne dioničare Feda. Ovo su sljedeće banke i bankarske dinastije iza njih:

- JP Morgan Chase Bank
- Goldman Sachs Bank u New York
- Lazard Brothers Bank u Pariza
- Israel Moses Sieff Bank u Italije
- Shearson American Express Bank
- Rothschildove banke u Londonu i Parizu
- Warburgove banke u Hamburgu i Amsterdamu.

Dakle, mali krug superbogatih ljudi potiče trenutnu bankarsku krizu. Žele ga iskoristiti da napune svoje džepove i namame nas u svoj novi sustav digitalnog novca, vjerojatno maskiran kao paket za spašavanje.

Financijski sustav ponovno je spreman za krah, a trenutačno smanjenje kamata Fed-a to neće promijeniti. Teško je predvidjeti kada će doći do kolapsa, ali jedno je sigurno: banksteri, koji s neopisivom kriminalnom energijom zlorabe svoju moć kako bi gomilali sve više bogatstva i moći, učinit će sve da prikriju činjenicu da su uzrokovali financijski kolaps. Da biste to postigli, možete eskalirati druge krize - uključujući postojeće vojne sukobe, koji trenutno doživljavaju veliku intenzivaciju. Ali kako god nam pokušavali prodati svoj novi digitalni novac, on je sigurno trojanski konj i nikada neće biti rješenje problema. Rješenje je da se ti banksteri smatraju odgovornima za izazivanje kriza i da im se oduzme vlast.

Prema bivšem šefu središnje banke Stephenu Goodsonu, njihov utjecaj dolazi od uzurpacije prava da stvaraju novac iz ničega i potom ga posuđuju uz kamatu. To su uspjeli učiniti preuzimanjem kontrole nad svjetskim središnjim bankama. Zato je potrebno “globalno šišanje duga”, odnosno razduživanje svih nacionalnih država koje su središnje banke i MMF i Svjetska banka zloupotrijebile, opljačkale i učinkovito izvlastile, kao i povrat svih konfisciranih resursa.

Jer kao što su krediti nastali ni iz čega, tako i dugovi moraju nestati u ništavilo.
Ako se pravo na stvaranje novca vrati u ruke naroda i pojedinačnih suverenih država, cijela će noćna mora biti gotova. Posebno u ovoj globalnoj krizi, došlo je vrijeme da se to zahtijeva - ako ne sada, onda kada?